Kako birački odbor utvrđuje da li se računski slažu podaci o biračima, glasačkim listićima i glasovima

Broj birača koji su glasali može biti manji ili jednak od broja birača upisanih u birački spisak. Ako u zapisniku stoji da je glasalo više birača nego što ih je upisano u izvod iz biračkog spiska, postoji propust u radu biračkog odbora. To može biti posledica greške u brojanju i pisanju pa birački odbor ispravlja zapisnik ali ako je nastao zbog toga što je dozvoljeno glasanje licu koje nije upisano u birački spisak, to je grubo kršenje izborne procedure i glasanje se na tom biračkom mestu poništava i ponavlja.

Budući da birač može glasati samo jedanput broj glasačkih listića koji se nalaze u kutiji ne sme biti veći od broja birača koji su glasali (koji su zaokružei u izvodu iz biračkog spiska i kojima je uručen glasački listić).

Ako je broj listića u kutiji veći od broja glasalih, postoji propust u radu biračkog odbora. Taj propust može biti posledica greške u brojanju i zapisivanju i tada se ispravlja u zapisniku, ali ako je propust posledica toga što je jedno lice dobilo više glasačkih listća, birački odbor se raspušta a glasanje na biračkom mestu se ponavlja.

Kako se biraču uručuje samo jedan glasački listić, broj primljenih listića treba da bude jednak zbiru neupotrebljenih glasačkih listića i broja birača koji su glasali.

Svi listići koji se nalaze u kutiji mogu da budu ili važeći ili nevažeći, pa i ukupan broj listića u kutiji treba da bude jednak zbiru važećih i nevažećih listića a ako nije, birački odbor ponovo će prebrojati listiće.

Na svim važećim listićima glasalo se za nekog od kandidata pa i zbir glasova koji je dobilo svako od kandidata mora biti jednak broju važećih listića, a kada to nije slučaj birački odbor ponovo će prebrojati važeće listiće i glasove koji su kandidati dobili.